WEF poziva na tretiranje dezinformacija kao kibernetičkog kriminala

Koliko dugo dok se online dezinformacije i dezinformacije ne smatraju kibernetičkim zločinima?

Koliko dugo dok se online dezinformacije i dezinformacije ne smatraju kibernetičkim zločinima?

Svjetski gospodarski forum (WEF) objavljuje blog koji poziva na stvaranje globalnog tijela za kibernetički kriminal koji bi imao ovlasti za izručenje i izvršenje nad zemljama koje ne surađuju.

Prošlog tjedna WEF je objavioblogpostS pravom »4 steps towards creating an international agency against cybercrime"u kojem se autori raspravljaju o stvaranju"International Cybercrime Coordination Authority (ICCA)"da djeluje kao tijelo za dijeljenje inteligencije među istomišljenim nacijama koje također imaju moć"Zakon o standardizaciji kibernetičkog kriminala“I to”Kolektivne kazne za nacije“Oni odbijaju surađivati.

"Vrijeme je da se ti napori formaliziraju stvaranjem Međunarodnog tijela za koordinaciju kibernetičkog kriminala (ICCA), stalnog saveza zemalja posvećenih koordiniranom izvršenju, razmjeni obavještajnih podataka, pravnoj usklađenosti i zajedničkom poremećaju infrastrukture kibernetičkog kriminala."

WEF, „4 koraka prema stvaranju međunarodne agencije za borbu protiv kibernetičkog kriminala”, travnja 2025.

"Vrijeme je da se ti napori formaliziraju stvaranjem Međunarodnog tijela za koordinaciju kibernetičkog kriminala (ICCA), stalnog saveza zemalja posvećenih koordiniranom izvršenju, razmjeni obavještajnih podataka, pravnoj usklađenosti i zajedničkom poremećaju infrastrukture kibernetičkog kriminala."

WEF, „4 koraka prema stvaranju međunarodne agencije za borbu protiv kibernetičkog kriminala”, travnja 2025.

Napisana od strane Anna Sarnek iz Amazon Web Services i Ross Haleliuk iz Venture in Security, članak je dio WEF-ovog Centra za kibersigurnost u kojem autori tvrde da bi osnivanje ICCA-e daleko nadmašilo sposobnosti razmjene obavještajnih podataka skupina poput Five Eyes, UN-a i NATO-a te u područje kolektivnog kažnjavanja i izručenja nad nacijama.

“Iako su mreže za dijeljenje obavještajnih podataka poput Pet očiju i globalnih institucija poput Ujedinjenih naroda povijesno odigrale ulogu u međunarodnom ratovanju, one nisu dovoljne za rješavanje razmjera, složenosti i brzine suvremenih digitalnih prijetnji.“I oni pišu.

Za neizabrane globaliste, svaki problem je globalni, a svaki problem zahtijeva globalno rješenje kupano u birokraciji.

ICCA će potaknuti standardizaciju zakona o izručenju kibernetičkih zločina, pojednostaviti postupke digitalnog dijeljenja dokaza i nametnuti kolektivne kazne (financijske ili diplomatske) nacijama koje odbijaju surađivati ili aktivno pohranjuju kriminalce.

WEF, „4 koraka prema stvaranju međunarodne agencije za borbu protiv kibernetičkog kriminala”, travnja 2025.

ICCA će potaknuti standardizaciju zakona o izručenju kibernetičkih zločina, pojednostaviti postupke digitalnog dijeljenja dokaza i nametnuti kolektivne kazne (financijske ili diplomatske) nacijama koje odbijaju surađivati ili aktivno pohranjuju kriminalce.

WEF, „4 koraka prema stvaranju međunarodne agencije za borbu protiv kibernetičkog kriminala”, travnja 2025.

Koristeći Rusiju kao uzornog boogejana za osiguravanje sigurnog utočišta za kiberkriminalce, autori WEF-a žele da ICCA, jednom uspostavljena, "uvede kolektivne kazne" na zemlju zbog toga što nije suradnik i aktivno domaćin kriminalaca.

“Kako bi se zaustavili sigurni rajovi poput Rusije, trebamo standardizirati zakone o izručenju za kiberkriminalce i ojačati izvršavanje kiberkriminala pod vodstvom Interpola“I oni pišu.

Međutim, prije nego što se uspostavi međunarodno tijelo koje bi funkcioniralo kao hibridni Međunarodni kiberkriminalni sud, Globalna policijska snaga i Five Eyes, bit će potrebna definicija onoga što je cybercrime zapravo.

“Na temelju rada Partnerstva protiv kibernetičkog kriminala (PAC), globalno priznata pravna definicija kibernetičkog kriminala mogla bi uključivati napade na bolnice, hitne službe, zračne luke i javne usluge, ransomware, digitalni ucjenjivanje, financijske prijevare, phishing i krađu identiteta u velikim razmjerima, kao i rad kriminalne infrastrukture kao što su botneti i tržišta tamnog interneta.“Autor je pisao.

Ono što autori izostavljaju je da Radna skupina Partnership Against Cybercrime i WEF općenito u tom pogledu također smatraju online "dezinformacije" kao prijetnju demokratskim vladama, kako je detaljno opisano u jednom izvješću.Insight izvješćeOd studenog 2020.

Osim financijskih zločina, kriminalci koriste internetsku infrastrukturu kako bi podržali terorizam i trgovinu drogom te šire dezinformacije kako bi destabilizirali vlade i demokracije.

WEF, Partnership Against Cybercrime Insight Izvješće, studenog 2020.

Osim financijskih zločina, kriminalci koriste internetsku infrastrukturu kako bi podržali terorizam i trgovinu drogom te šire dezinformacije kako bi destabilizirali vlade i demokracije.

WEF, Partnership Against Cybercrime Insight Izvješće, studenog 2020.

Komentirao je ovu točku istraživački novinar, autor i urednik uNeograničen HangoutTko je napisao »Ending Anonymity: Why the WEF’s Partnership Against Cybercrime Threatens the Future of Privacy» ZaPosljednji američki vagabondU srpnju 2021. godine:

“Posebno, Partnerstvo WEF-a protiv kibernetičkog kriminala koristi vrlo široku definiciju onoga što čini „kibernetički kriminalac“ jer se ova oznaka lako primjenjuje na one koji objavljuju ili pohranjuju sadržaj koji se smatra „dezinformacijama“ koji predstavljaju prijetnju „demokratskim“ vladama.» »

Širenje dezinformacija i dezinformacija na internetu sada su ključne brige o kibersigurnosti. \ "Kibersigurnost će postati manje o zaštiti povjerljivosti i dostupnosti informacija, a više o zaštiti njezina integriteta i izvora"

WEF, Cyber Security Futures 2030: New Foundations, prosinac 2023

"Poboljšanje povjerenja bit će ključni cilj napora u području kibersigurnosti tijekom sljedećeg desetljeća. "Kibersigurnost će postati manje o zaštiti povjerljivosti i dostupnosti informacija, a više o zaštiti njezina integriteta i izvora"

WEF, Cyber Security Futures 2030: New Foundations, prosinac 2023

Ako to nije bilo dovoljno, WEF je izjavio da su online dezinformacije i dezinformacije "core cybersecurity concerns» UIzvješćeobjavljeno 5. prosinca 2023. naslovljeno “Cybersecurity Futures 2030: New Foundations» »

Prema izvješću, “Stabilne vlade koje slijede dugoročne tehnologije i strategije kibersigurnosti mogu postati pouzdani "brendovi", dobivajući prednosti u privlačenju talenata, iskorištavanju vodećih mogućnosti u multilateralnim procesima postavljanja standarda i borbi protiv dezinformacijskih kampanja.» »

Brzo naprijed za nekoliko godina, a želja da se izbace sve pripovijedi koje se ne uklapaju s neizabranim globalistima u UN-u i WEF-u samo se pojačala.

Drugu godinu zaredom WEF je proglasio da su najveći globalni rizik dezinformacije i dezinformacije.

Globalni rizici WEF-a 2025.Izvješće:

Polarizacija »i dalje izaziva plamene dezinformacija i dezinformacija, koje su drugu godinu zaredom najvažnija kratkoročna i srednjoročna zabrinutost u svim kategorijama rizika.

“Napori za suzbijanje ovog rizika dolaze protiv strašnog protivnika u generativnom AI-u koji stvara lažni ili zavaravajući sadržaj koji se može proizvoditi i distribuirati na velikoj razini.,” što je bila ista procjena podnesena u izvješću 2024.

Globalna inicijativa za cjelovitost informacija o klimatskim promjenama odgovara na obvezu u Globalnom digitalnom paktu, koji su države članice Ujedinjenih naroda usvojile na summitu budućnosti u rujnu 2024. godine, koji potiče subjekte UN-a, u suradnji s vladama i relevantnim dionicima, da procijene utjecaj dezinformacija i dezinformacija na postizanje ciljeva održivog razvoja.

Sastanak čelnika G20 u studenom 2024.

Globalna inicijativa za cjelovitost informacija o klimatskim promjenama odgovara na obvezu u Globalnom digitalnom paktu, koji su države članice Ujedinjenih naroda usvojile na summitu budućnosti u rujnu 2024. godine, koji potiče subjekte UN-a, u suradnji s vladama i relevantnim dionicima, da procijene utjecaj dezinformacija i dezinformacija na postizanje ciljeva održivog razvoja.

Sastanak čelnika G20 u studenom 2024.

Prošle godine, G20 je pokrenuo "Global Initiative for Information Integrity on Climate Change“Kao pokušaj”rješavanje dezinformacijskih kampanja koje odgađaju i odvraćaju klimatske akcije» »

U ime »Informacijski integritet“Svaka priča koja bi mogla ometati ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda (Sustainable Development Goals – SDGs) treba biti potisnuta.

Sastanak čelnika G20 2024.Inicijativa odgovara na obvezu Globalnog digitalnog pakta, koju su države članice Ujedinjenih naroda usvojile na Summitu budućnosti u rujnu 2024. godine, koji potiče subjekte UN-a, u suradnji s vladama i relevantnim dionicima, da procijene utjecaj dezinformacija i dezinformacija na postizanje ciljeva održivog razvoja.

U to vrijeme glavni tajnik UN-a Antonio Guterres je istaknuo da države članice moraju surađivati na suzbijanju dezinformacija o klimi.

"Moramo se boriti protiv koordiniranih dezinformacijskih kampanja koje ometaju globalni napredak u području klimatskih promjena, od potpunog poricanja do pranja zelene vode do uznemiravanja znanstvenika o klimi.

Antonio Guterres na summitu G20 u studenom 2024.

"Moramo se boriti protiv koordiniranih dezinformacijskih kampanja koje ometaju globalni napredak u području klimatskih promjena, od potpunog poricanja do pranja zelene vode do uznemiravanja znanstvenika o klimi.

Antonio Guterres na summitu G20 u studenom 2024.

2023. godine Ujedinjeni narodi uspostavili suDobrovoljni kodeks ponašanja UN-a za cjelovitost informacija na digitalnim platformama"Sve su to politike usmjerene naUtišavanje disidentskih glasovana digitalnim platformama pod pretpostavkom ublažavanja „dezinformacija i dezinformacija“, što je prikladno spojeno s govorom mržnje.

Da biste dobili ideju o veličini i opsegu u kojemu UN želi iskorijeniti sve što smatra "dezinformacijama i dezinformacijama", evo nekoliko preporuka politike uzetih iz UN-a.Towards a United Nations Code of Conduct» Odjeljak oKratka politikakoji poziva ne samo države članice, već i privatne skupine kao što su dionici (npr. nevladine organizacije, poduzeća, akademija itd.), digitalne platforme, oglašivači i novinski mediji da učine ponudu UN-a:

• Svi dionici bi se trebali suzdržati od korištenja, podržavanja ili pojačavanja dezinformacija i govora mržnje u bilo koju svrhu.
• Svi dionici trebali bi izdvojiti resurse za rješavanje i izvješćivanje o podrijetlu, širenju i utjecaju dezinformacija i govora mržnje, uz poštovanje normi i standarda ljudskih prava i daljnje ulaganje u sposobnosti provjere činjenica diljem zemalja i konteksta.
• Sve dionike trebale bi promicati osposobljavanje i izgradnju kapaciteta kako bi se razvilo razumijevanje načina na koji se manifestiraju dezinformacije i govor mržnje te kako bi se ojačale strategije prevencije i ublažavanja.
• Sve dionice trebale bi poduzeti hitne i hitne mjere kako bi osigurale sigurnu, sigurnu, odgovornu, etičku i u skladu s ljudskim pravima upotrebu umjetne inteligencije i riješile implikacije nedavnog napretka u tom području za širenje dezinformacija i govora mržnje.
• Države članice trebale bi osigurati javni pristup točnim, transparentnim i vjerodostojnim vladinim informacijama, posebno informacijama koje služe javnom interesu, uključujući sve aspekte ciljeva održivog razvoja.
• Države članice trebale bi ulagati i podupirati neovisna istraživanja o prevalenciji i utjecaju dezinformacija i govora mržnje u različitim zemljama i jezicima, osobito u nepovoljnim kontekstima i na drugim jezicima osim engleskog, čime bi se omogućilo slobodno i sigurno djelovanje civilnog društva i akademije.
• Digitalne platforme i oglašivači trebali bi osigurati da se oglasi ne postavljaju pored online dezinformacija ili govora mržnje i da se oglašavanje koje sadrži dezinformacije ne promiče.
• Digitalne platforme trebale bi osigurati značajnu transparentnost u pogledu algoritama, podataka, moderiranja sadržaja i oglašavanja.
• Digitalne platforme trebale bi objavljivati i objavljivati pristupačne politike o dezinformacijama i govoru mržnje te izvještavati o prevalenciji koordiniranih dezinformacija na svojim uslugama i učinkovitosti politika za suzbijanje takvih operacija.
• Digitalne platforme trebale bi osigurati potpuno sudjelovanje civilnog društva u naporima za rješavanje problema dezinformacija i govora mržnje.
• Novinski mediji trebaju osigurati da su svi plaćeni oglašivački i oglašivački sadržaji jasno označeni kao takvi i da su slobodni od dezinformacija i govora mržnje.

U svojim vlastitim riječima, Ujedinjeni narodi prvenstveno su zabrinuti za ono što smatraju "dezinformacijama" jer je neizabrani globalistički organ zabrinut zbog informacija koje bi mogle utjecati.Uvođenje mandata UN-a i materijalni prioriteti"Posebno kada je riječ o kritici svojih ciljeva održivog razvoja.

Kako bi se sve vratilo kući, WEF promiče stvaranjeInternational Cybercrime Coordination Authority, ali koliko će vremena potrajati dok se online dezinformacije i dezinformacije ne smatraju kibernetičkim zločinima?

Ne slažete se s pripovijedima o klimatskim promjenama?Vi ste ubojica za ubijanje planeta.

Ne slažete se s ilegalnom migracijom?Vi ste bigot i ono što govorite je govor mržnje.

Ne sviđa vam se ono što vaši predstavnici rade i žele govoriti?

Ne želite li biti dio Agenda 2030 UN-a ili veliki reset WEF-a?

Ne želite rat?Vi podržavate diktatore, lopove i teroriste.

S takozvanim govorom mržnje koji se stalno skuplja zajedno s pogrešnim informacijama o "digitalnoj sigurnosti", koliko dugo prije nego što se ta dva ne mogu razlikovati?

Tim Hinchliffe, Editor, The Sociable